Ekologija

 

ekologija, cekor, zeleni osijek, eko tacke, eko ostrva, zelena ostrva, selektiranje otpada, reciklaza

 

 

19.01.2018.

 

Ekonomski i ekološki značaj reciklaže

 

 

Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) je kao izdavač objavio istraživanje o ekonomskim i ekološkim prednostima recikliranja, u publikaciji "Reciklaža iskorišćenih motornih vozila", autora dipl. ing. Duška Medića iz Centra za održive zajednice, koji dokumentuje sve benefite koje je moguće ostvariti reciklažom, daje analizu ekonomskih potencijala tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji, istražuje međuzavisnost delovanja tržišnih činilaca na oblikovanje potražnje i ponude sistema reciklaže iskorišćenih motornih vozila i procenjuje visinu neophodnih investicija u ovaj sektor.

 

 

 

 

 

Duško Medić u ovom istraživanju navodi da "recikliranje donosi kako ekonomske dobiti, tako i dobit u smanjenju zagađenja, a upotrebom reciklata štede se prirodni resursi i energija, stvara se manji nivo zagađenja vazduha i vode nego primarnom proizvodnjom sirovina i što je takođe, ne manje važno - štedi se prostor za deponovanje, stvaraju se nova radna mesta u preduzećima koja se bave prikupljanjem, proizvodnjom i distribucijom sekundarnih sirovina", a uštede se ne mere samo u novcu, već i u oblasti očuvanja biljnih i životinjskih staništa.
"Nedavno je potvrđeno da je potrošnja energije za proizvodnju materijala iz sekundarnih sirovina nastalih procesom recikliranja znatno manja od one koja se koristi za dobijanje materijala iz ruda u primarnoj proizvodnji, tako se 95% potroši manje energije za proizvodnju aluminijuma, 80% za magnezijem i olovo, 75% za cink, a 70% za bakar [22]. Metali se mogu više puta reciklirati, a da pritom zadrže sva svoja svojstva stoga se, s obzirom na čuvanje ruda, ono smatra najvažnijom aktivnošću za održivu budućnost metalnih proizvoda.

 

Recikliranje smanjuje otpad na deponijama i tako smanjuje cenu odlaganja, kao i potrebu krčenja novih zemljišta za nove deponije. Raspad otpada propraćen je proizvodnjom štetnih gasova i procednih voda na deponijama koje uzrokuju zagađenje vazduha i vode.

 

Recikliranje doprinosi smanjenju emisije gasova staklene bašte povezane sa eksploatacijom ruda i proizvodnjom materijala. Osim toga, recikliranje i kompostiranje smanjuje emisiju gasova staklene bašte koja bi nastala na deponijama prilikom ispuštanja metana CH4 i ostalih gasova staklene bašte. Na primer, u SAD sa povećanjem recikliranja i kompostiranja – sa približno 8 miliona metričkih tona (8%) u 1974. godini na više od 53 miliona metričkih tona (27%) u 1997. godini – izbegnuto je ispuštanje više od 3,2 miliona metričkih tona godišnje ekvivaletnog ugljenika MMTCE (jedinica za merenje gasova staklene bašte)", navodi autor publikacije, Duško Medić.

 

Istraživanje je rađeno kao deo aktivnosti koje CEKOR sprovodi u okviru institucionalnog granta koji se finansira sredstvima CSOnnect programa koji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

opširnije

 

 

B. Balaban

 

________________________________________________________________________________

 

 

 

Subotica Ekonomija, privreda, poljoprivreda, investicije, međunarodna saradnja, IPA programi, Evropski fondovi
Subotica Economy, business opportunity, agriculture, investments, international cooperation, IPA Programming, European Funds
Subotica Wirtschaft, Landwirtschaft, Investitionen, Europäischen Fonds,

Video galerija


PREČICE