HPV virus je jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, a mnogi ljudi tokom života dođu u kontakt sa njim, često i ne znajući da su zaraženi. Razlog je jednostavan – infekcija najčešće ne izaziva nikakve simptome, pa može dugo ostati neprimećena. Iako se organizam u velikom broju slučajeva sam izbori sa virusom, određeni tipovi HPV-a mogu izazvati promene na ćelijama koje zahtevaju medicinsko praćenje.
Posebnu pažnju zaslužuje povezanost visokorizičnih tipova HPV virusa sa nastankom raka grlića materice. Međutim, pozitivan HPV test ne znači da osoba ima rak niti da će ga sigurno dobiti. Najveći rizik predstavljaju infekcije visokorizičnim tipovima koje dugo opstaju u organizmu.
Dobra vest je da postoje efikasni načini prevencije, od vakcinacije i odgovornog seksualnog ponašanja do redovnih ginekoloških kontrola. Pravovremeno informisanje i briga o reproduktivnom zdravlju mogu napraviti veliku razliku.
Šta je HPV virus i kako se otkriva infekcija?
Humani papiloma virus, poznatiji kao HPV, obuhvata veliku grupu virusa koji mogu zahvatiti kožu i sluzokožu. Neki tipovi izazivaju genitalne bradavice, dok drugi, označeni kao visokorizični, mogu dovesti do promena na ćelijama grlića materice.
HPV se najčešće prenosi intimnim kontaktom kože i sluzokože, uključujući vaginalne, analne i oralne seksualne odnose. Infekcija se može preneti čak i kada osoba nema vidljive simptome.
Za otkrivanje visokorizičnih tipova koristi se HPV test, dok PAPA test pokazuje da li postoje promene na ćelijama grlića materice. Ukoliko nalazi ukažu na potrebu za dodatnim ispitivanjem, ginekolog može preporučiti kolposkopiju.
Kada se tokom pregleda uoče sumnjive promene, biopsija grlića materice omogućava uzimanje malog uzorka tkiva koji se šalje na patohistološku analizu. Ovaj postupak pomaže da se preciznije utvrdi priroda promena i proceni da li je potrebno lečenje ili dalje praćenje.
Važno je naglasiti da se biopsija ne radi automatski nakon svakog pozitivnog HPV testa, već prema proceni rizika i rezultatima prethodnih pregleda.
HPV vakcina kao jedan od najvažnijih načina zaštite
Vakcinacija predstavlja jednu od najefikasnijih mera zaštite od bolesti koje izazivaju određeni tipovi HPV virusa.
HPV vakcina pomaže organizmu da razvije zaštitu od tipova virusa povezanih sa nastankom raka grlića materice i drugih HPV-povezanih oboljenja. Pojedine vakcine štite i od tipova koji izazivaju većinu genitalnih bradavica.
Najveća korist postiže se kada se vakcina primi pre prvog kontakta sa virusom, zbog čega se prvenstveno preporučuje deci i adolescentima, u skladu sa važećim nacionalnim preporukama.
Ipak, vakcinacija može imati koristi i za određene starije osobe koje nisu prethodno vakcinisane. O tome je najbolje razgovarati sa lekarom.
Važno je razumeti da HPV vakcina ne leči već postojeću infekciju i ne uklanja promene koje su ranije nastale.
Čak i nakon vakcinacije, žene treba da nastave sa preporučenim preventivnim pregledima, jer vakcina ne pruža zaštitu od svih tipova virusa koji mogu izazvati ozbiljne promene.
Koliko kondomi mogu pomoći u sprečavanju HPV infekcije?
Korišćenje kondoma predstavlja važan deo odgovornog seksualnog ponašanja i može smanjiti rizik od prenošenja HPV virusa.
Međutim, za razliku od nekih drugih polno prenosivih infekcija, HPV se može preneti i direktnim kontaktom kože na područjima koja kondom ne prekriva.
To znači da kondomi ne pružaju potpunu zaštitu, ali njihova pravilna i dosledna upotreba ipak značajno doprinosi smanjenju rizika.
Manji broj seksualnih partnera može smanjiti verovatnoću izlaganja virusu, ali infekcija je moguća čak i kod osoba koje su imale samo jednog partnera.
Posebno je važno izbegavati stigmatizaciju osoba koje imaju HPV. Reč je o veoma čestoj infekciji, a pozitivan nalaz ne može pouzdano pokazati kada je virus prenet niti od kog partnera potiče.
Otvoren razgovor sa partnerom i redovne zdravstvene kontrole predstavljaju važan deo odgovornog odnosa prema intimnom zdravlju.
Zašto su redovni PAPA i HPV testovi toliko važni?
Jedan od najvećih izazova kod HPV infekcije jeste činjenica da promene na grliću materice često ne izazivaju nikakve tegobe.
Žena može imati visokorizični HPV ili početne promene na ćelijama, a da nema bol, krvarenje ili druge primetne simptome.
Zbog toga preventivni pregledi imaju ključnu ulogu u ranom otkrivanju promena koje bi, ukoliko dugo ostanu neprepoznate, kod određenog broja žena mogle napredovati.
PAPA test omogućava otkrivanje izmenjenih ćelija, dok HPV test pokazuje prisustvo određenih visokorizičnih tipova virusa.
Učestalost i izbor testova zavise od godina, prethodnih rezultata, zdravstvene istorije i preporuka koje važe u određenoj zemlji.
Ukoliko nalaz nije uredan, lekar može preporučiti ponavljanje testa, kolposkopiju ili dodatnu dijagnostiku.
Najvažnije je ne odlagati preporučene kontrole, čak ni kada se osoba oseća potpuno zdravo.
Šta znači pozitivan HPV test i da li infekcija može nestati?
Saznanje da je HPV test pozitivan kod mnogih žena izaziva strah, naročito zbog povezanosti određenih tipova virusa sa rakom grlića materice.
Ipak, pozitivan rezultat ne znači automatski prisustvo ozbiljne bolesti.
Kod većine ljudi imuni sistem uspeva da kontroliše infekciju, pa ona u roku od jedne do dve godine postaje nedetektabilna.
Problem može nastati kada visokorizični tipovi virusa opstaju duže vreme i izazivaju promene na ćelijama.
Ne postoji lek koji direktno uklanja HPV virus iz organizma, ali postoje postupci kojima se uspešno leče određene posledice infekcije, poput genitalnih bradavica i prekanceroznih promena.
Zato je nakon pozitivnog nalaza najvažnije pratiti preporuke ginekologa i obavljati kontrole u predviđenim intervalima.
Samoinicijativno korišćenje preparata koji obećavaju brzo uklanjanje virusa nije pouzdana zamena za medicinsko praćenje.
Kako životne navike utiču na rizik od HPV komplikacija?
Iako ne postoji poseban način ishrane koji može garantovati uklanjanje HPV virusa, svakodnevne navike imaju značajnu ulogu u očuvanju opšteg zdravlja.
Posebno je važno izbegavanje pušenja, jer je ono povezano sa većom verovatnoćom opstanka visokorizičnih HPV infekcija i razvojem promena na grliću materice.
Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i dovoljno sna doprinose normalnom funkcionisanju organizma.
Osobama koje imaju hronične bolesti ili oslabljen imunitet može biti potrebno pažljivije medicinsko praćenje, u zavisnosti od njihovog zdravstvenog stanja.
Treba biti oprezan sa dodacima ishrani koji se reklamiraju kao sredstva za eliminisanje HPV virusa. Za većinu takvih tvrdnji ne postoje dovoljno pouzdani dokazi.
Najbolju zaštitu pruža kombinacija vakcinacije, preventivnih pregleda i blagovremenog lečenja otkrivenih promena.
Može li HPV izazvati krvarenje i uticati na gvožđe u krvi?
Sama HPV infekcija najčešće ne izaziva simptome, ali određene promene na grliću materice mogu biti praćene neuobičajenim vaginalnim krvarenjem, naročito nakon seksualnog odnosa ili između menstruacija.
Važno je naglasiti da takvo krvarenje ne znači automatski da je uzrok HPV. Ono može biti povezano i sa upalama, polipima, hormonskim promenama ili drugim ginekološkim stanjima.
Ukoliko je krvarenje dugotrajno ili obilnije, vremenom može doći do nedostatka gvožđa i razvoja anemije. Zbog toga lekar u određenim situacijama može preporučiti krvnu sliku i dodatne analize kojima se procenjuju gvožđe u krvi i zalihe gvožđa, uključujući feritin.
Ipak, analiza gvožđa nije test za otkrivanje HPV infekcije, niti se na osnovu nje može proceniti stanje grlića materice.
Svako ponavljano krvarenje između menstruacija ili nakon odnosa treba prijaviti ginekologu kako bi se utvrdio uzrok i odredilo odgovarajuće lečenje.
Pravovremena prevencija najbolji je način da se izbegnu komplikacije
HPV virus je izuzetno čest, ali njegova prisutnost ne znači da će osoba razviti ozbiljno oboljenje. Kod većine ljudi infekcija prolazi bez trajnih posledica, dok dugotrajna infekcija određenim visokorizičnim tipovima zahteva posebnu pažnju.
Vakcinacija, pravilna upotreba kondoma i redovni preventivni pregledi predstavljaju najvažnije korake u smanjenju rizika.
Podjednako je važno razumeti rezultate testova i ne odlagati dodatna ispitivanja kada ih lekar preporuči.
Briga o reproduktivnom zdravlju ne treba da počne tek kada se pojave simptomi. Redovne kontrole omogućavaju otkrivanje promena u fazi kada se mogu uspešno pratiti i lečiti, čime se značajno smanjuje rizik od razvoja ozbiljnijih komplikacija.
Informisanost, odgovorno ponašanje i saradnja sa ginekologom najbolji su način da se HPV infekcija drži pod kontrolom i dugoročno očuva zdravlje.
Izvor slike
AI








